{"id":1864,"date":"2015-11-02T13:35:07","date_gmt":"2015-11-02T12:35:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.european-arachnology.org\/wdp\/?p=1864"},"modified":"2015-11-02T16:02:26","modified_gmt":"2015-11-02T15:02:26","slug":"spider-of-the-year-2012-sr","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/european-arachnology.org\/esa\/?p=1864","title":{"rendered":"Spider of the year 2012 \u2013 SR"},"content":{"rendered":"<h4>Evropski pauk godine za 2012<\/h4>\n<p>Veliki pe\u0107inski pauk \u2013 <em>Meta menardi<\/em> (Latreille, 1804)<\/p>\n<p>Promocija \u00abPauka godine za 2012\u00bb nosi sa sobom nekoliko novina: nova familija paukova (Tetragnathidae \u2013 dugo\u010deljusni paukovi), novo stani\u0161te (pe\u0107ina) i po prvi put dupla promocija iste vrste (vrsta je takodje izabrana za \u00abPe\u0107insku \u017eivotinju godine za 2012\u00bb). Ali jedno po jedno; da krenemo sa kratkim predstavljanjem \u00abpauka godine\u00bb: <i>Meta menardi<\/i> (Latreille, 1804) veliki pe\u0107inski pauk.<\/p>\n<p>Veliki pe\u0107inski pauk je jedna od 955 vrsta dugo\u010deljusnih paukova poznatih \u0161irom sveta. U Evropi imamo 29 vrsta, a u centralnoj Evropi 19.<\/p>\n<p>Veliki pe\u0107inski pauk je geografski \u0161iroko rasprostranjen. Obitava u podzemnim \u0161upljinama du\u017e Palearkti\u010dkog regiona, sa izuzetkom Japana. U centralnoj Evropi obi\u010dno se mo\u017ee na\u0107i u brdskim regionima, a posebno je \u010desta u kra\u0161kim predelima kao \u0161to su \u0160vapski i Frana\u010dki alpi. Pauk \u017eivi u podzemnim pe\u0107inama, podrumima, rudarskim oknima i izmedju stena, gde je vla\u017enost srednjeg stepena, a temperatura stalno iznad 7\u00b0C. Pe\u0107ine velike vla\u017enosti ili one u kojima je protok vazduha suvi\u0161e jak izbegava.<\/p>\n<p>Du\u017eina tela velikog pe\u0107inskog pauka <i>Meta<\/i> menardi kre\u0107e se od 11 do 13mm kod mu\u017ejaka i od 14 do 17mm kod \u017eenke. Obojenost je uglavnom prili\u010dno tamna; glavenogrudni region je crveno-braon, stomak svetlo do tamno braon, oba sa crnim oznakama, i obi\u010dno su 2 velike ta\u010dke jasno vidljive. Noge su braon sa tamnim prstenovima. Postoji odredjena \u0161ansa da se pogre\u0161i i da se pauk zameni sa jednom drugom vrstom,\u00a0 malim pe\u0107inskim paukom <i>Metellina merianae<\/i> (Scopoli, 1763). To je ipak manji pauk, a po obojenosti vi\u0161e siv. Uostalom vrsta <i>Meta menardi<\/i> gradi ve\u0107u mre\u017eu ( sa vi\u0161e radijalnih linija i hvataju\u0107ih niti) i zato je sposobna da insekte koji su dobri leta\u010di doda na svoj jelovnik. Nasuprot tome vrsta <i>Meta bourneti<\/i> Simon, 1922, je iste veli\u010dine kao<i>Meta menardi<\/i> \u010dak i sli\u010dno obojena, ali ona se sporadi\u010dno pojavljuje samo u saveznoj nema\u010dkoj dr\u017eavi Rajna \u2013 Palatinat.<\/p>\n<p>Pored ovih upadljivih vrsta, u podzemnim pe\u0107inama mogu se na\u0107i veoma raznoliki drugi paukovi; veliki broj njih pokazuje jasne adaptacije na podzemni \u017eivot. Te vrste su, sa izuzetkom\u00a0 <i>Meta bourneti<\/i> (pogledaj iznad), uglavnom mnogo manje nego ve\u0107 spomenuta vrsta <i>Meta<\/i>, tako da se ne mo\u017ee pobrkati sa njima.<\/p>\n<p>Parenje kod ove vrste uglavnom se de\u0161ava po\u010detkom leta. Posle toga, od sredine jula do po\u010detka avgusta, \u017eenka pravi kokon veli\u010dine 2 do 3 cm u pre\u010dniku, koji visi sa niti. U kokonu se nalazi 200 do 300 jaja, koje \u017eenka pazi dva-tri meseca do svoje smrti. Obi\u010dno krajem avgusta vre\u0107ica za jaja po\u010dinje da se raspada i mali paukovi se mogu videti unutar kokona kao tamne ta\u010dkice. Mladunci ustvari ne\u0107e napustiti kokon do slede\u0107eg prole\u0107a. Tek tada podmladak pronalazi svoj put do otvora pe\u0107ine gde se mo\u017ee videti par dana ili nedelja. Neki od njih se upute ka drugim pe\u0107inskim sistema, dok ostali ostaju u pe\u0107ini u kojoj su rodjeni. Na ovaj na\u010din populacija se i \u0161iri i odr\u017eava. Veliki pe\u0107inski pauk <i>Meta menardi<\/i> dosti\u017ee starost od 2 ili 3 godine, za razliku od ve\u0107ine na\u0161ih doma\u0107ih vrsta koje \u017eive svega godinu dana.<\/p>\n<p>Dvadeset do trideset santimetara velika mre\u017ea, ovog pe\u0107inskog pauka, mo\u017ee se okarakterisati kao veoma rudimentirana (kao npr. kru\u017ena mre\u017ea sa otvorenim centrom) i retko se koristi za hvatanje plena. <i>Meta menardi<\/i> provodi ve\u0107inu svog vremena na zidu pe\u0107ine u blizini mre\u017ee gde mo\u017ee da uhvati mokrice, bube, stonoge (centipedes, millipedes), prezimljuju\u0107e leptire ili moljce i druge male \u017eivotine; ponekad \u010dak i pu\u017eeve. Obi\u010dno ovi paukovi vise sa svoje mre\u017ee na tankim nitima. Ovakav na\u010din lova, bez oslanjanja na mre\u017eu \u2013 koja se prvobitno koristila za lov \u2013 mo\u017ee se okarakterisati kao adaptacija pona\u0161anja ove \u017eivotinje na \u017eivot u pe\u0107ini.<\/p>\n<p>Zbog svoje veli\u010dine ovaj pauk <i>Meta menardi<\/i> spada u najupadljivije pe\u0107inske \u017eivotinje umerene zone. Ceo svoj \u017eivot provodi u prirodnim pe\u0107inama, rudnicima ili kamenim podrumima. Zbog te svoje osobine takodje je izabrana i za \u00ab Pe\u0107insku vrstu godine za\u00a0 2012\u00bb. Ovaj pauk predstavlja jednu od mnogobrojnih vrsta \u017eivotinja koje zavise od za\u0161ti\u0107enih podzemnih skloni\u0161ta koja zimi nesmrzavaju. Udru\u017eenje Nema\u010dkih istra\u017eiva\u010da pe\u0107ina i kra\u0161kih podru\u010dja, time \u0161to su izabrali ovog pauka, \u017eele da poka\u017eu, da jo\u0161 uvek puno toga traba da se uradi na polju istra\u017eivanja podzemnih ekosistema i \u017eivotinja koje tamo obitavaju (pogledaj takodje <a href=\"http:\/\/www.hoehlentier.de\/\" target=\"_blank\">www.hoehlentier.de<\/a>).<\/p>\n<p>Istovremeno sa izborom za \u00abPe\u0107insku \u017eivotinju godine za 2012\u00bb, <i>Meta menardi<\/i>je izabrana i za \u00abEvropskog pauka godine za 2012\u00bb. To potvrdjuje dobru saradnju izmedju biologa koji proi\u010davaju pe\u0107ine i specijalista za odredjene grupe pe\u0107inskih \u017eivotinja. Arahnolozi koji prou\u010davaju paukove se oslanjaju na znanje i stu\u010dnost speleologa sa ciljem da nau\u010de \u0161to vi\u0161e o vrstama koje obitavaju u podzemnim stani\u0161tima.<\/p>\n<p>Doro obratite pa\u017enju slede\u0107i put kad posetite pe\u0107inu: veliki pe\u0107inski pauk je sigurno negde u blizini!<\/p>\n<p>Christoph H\u00f6rweg\u00a0&amp;\u00a0Gordana Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Evropski pauk godine za 2012<\/p>\n<p>Veliki pe\u0107inski pauk \u2013 <em>Meta menardi<\/em> (Latreille, 1804)<\/p>\n<p>Promocija \u00abPauka godine za 2012\u00bb nosi sa sobom nekoliko novina: nova familija paukova (Tetragnathidae \u2013 dugo\u010deljusni paukovi), novo stani\u0161te (pe\u0107ina) i po prvi put dupla promocija iste vrste (vrsta je takodje izabrana za \u00abPe\u0107insku \u017eivotinju godine za 2012\u00bb).<\/p>\n<p><span class=\"ellipsis\">&hellip;<\/span><\/p>\n<div class=\"read-more\"><a href=\"https:\/\/european-arachnology.org\/esa\/?p=1864\">Read more &#8250;<\/a><\/div>\n<p><!-- end of .read-more --><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[98],"tags":[],"class_list":["post-1864","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-spider_of_the_year_2012"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/european-arachnology.org\/esa\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1864","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/european-arachnology.org\/esa\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/european-arachnology.org\/esa\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/european-arachnology.org\/esa\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/european-arachnology.org\/esa\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1864"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/european-arachnology.org\/esa\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1864\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1865,"href":"https:\/\/european-arachnology.org\/esa\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1864\/revisions\/1865"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/european-arachnology.org\/esa\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1864"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/european-arachnology.org\/esa\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1864"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/european-arachnology.org\/esa\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1864"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}